Skopje, 04. srpnja 2018.

“Makedonske perspektive: Kako do Europe?”

Foto: vlada.mk

Na konferenciji pod nazivom “Makedonske perspektive: Kako do Europe?” u organizaciji nevladine organizacije CIVIL te Makedonskog centra za međunarodnu suradnju govorili su premijer Zoran Zaev, veleposlanici Hrvatske, Njemačke, Slovenije i Mađarske, Tomas Gerberich, Danijela Barišić, Milan Jazbec i Laszlo Dux kao i direktor Civila Xhabir Deralla i direktor MCMS Aleksandar Kržalovski. Otvarajući konferenciju premijer Zaev naglasio je da je Makedonija izabrala stabilnost i sigurnost za svoje građane, slobodu i pravdu za sve jer su to europske vrijednosti. „Izabrali smo borbu protiv diskriminacije, da nitko ne bude zapostavljen. Uniju u kojoj se u potpunosti poštuju i afirmiraju kulturni i jezični identiteti. Izabrali smo poštovati vrijednosti“, kazao je premijer Zaev. Dodao je da je u godinu dana Europskoj komisiji dano dovoljno argumenata z odluku da Makedonija započne pregovore. Donald Tusk nam je rekao „Dobrodošli u Bruxelles, ovo je dobar tjedan za Makedoniju i za Zapadni Balkan. Europsko vijeće ovu je odluku prihvatilo bez i jednog prigovora“. Pozdravljen je dogovor s našim susjednim državama, Bugarskom i Grčkom, posebno onaj s Grčkom jer je predstavljao ogroman i složen problem. Premijer je na kraju istaknuo kako isporuka rezultata ne završava samim članstvom već se nastavlja i nakon toga kako bi svi građani mogli uživati u europskim vrijednostima.

Njemački veleposlanik kazao je kako „povijesni dogovor s Grčkom predstavlja ogromnu mogućnost za put prema članstvu u EU te očekuje da će 2019 godina biti uspješna.

Hrvatska veleposlanica govorila je o hrvatskim iskustvima na putu prema Europskoj uniji te istaknula da pregovori znače proces izgradnje institucija države te izgradnje stabilne i prosperitetne države za sve njene građane. Pozdravila je odlučnost i posvećenost makedonske vlade za daljnje reforme, te upozorila da je proces dug i težak ali se na kraju isplati. Istaknula je i kako su se tijekom pregovora, potpuno promijenile međunarodne okolnosti, od 2005 kada je gospodarstvo raslo, pa do 2009 i globalne financijske krize te arapskog proljeća. Spomenula je i bilateralne probleme te zastoje u otvaranju pregovora, ali i naglasila kako Hrvatska nije gubila vrijeme. Govorila je i o novostima koje su uvedene u pregovarački proces, od uvođenja novih poglavlja, do uvođenja mjerila za otvaranje i zatvaranje poglavlja, kao i postmonitoringa u razdoblju ratifikacije Ugovora u državama članicama. Istaknula je kako je važna inkluzivnost procesa jer u EU ne ulaze samo ministarstva i institucije nego i cijelo društvo.

Veleposlanik Slovenije Milan Jazbec kazao je da je Makedonija dio Europe te da je potrebno početi pregovore da bi se nakraju stiglo do potpunog uključivanja. „Dobro je da učite od svih nas, posebno Slovenije i Hrvatske“ te dodao da je „Makedonija napravila ogromne promjene i od problema postala dio rješenja te je sada vodeća snaga za promjene na Balkanu“. Kazao je također kako je riječ o velikoj strukturnoj promjeni, a osvrnuo se i na NATO te povezanost s EU te o važnosti sigurnosti i stabilnosti. I on je, kao i hrvatska veleposlanica, kazao da su zbog članstva u EU mijenjali Ustav kao i da su imali referendum o članstvu u EU.

Mađarski veleposlanik Laslo Dux kazao je kako je njegova zemlja počela s pregovorima 1998. te završila 2002, da bi 2004. postala punopravna članica, međutim kazao je da se svaka zemlja nalazi u različitoj poziciji. Govoreći o referendumu u Mađarskoj kazao je kako je samo 8% građana bilo protiv ulaska. „Najvažnija postignuća su slobodno kretanje ljudi, roba i kapitala“, zaključio je mađarski veleposlanik.

(izvor: https://civilmedia.mk/zapochna-makedonski-perspektivi-kako-do-evropa/

Copyright (c) 1997.- 2018. Ministarstvo vanjskih i europskih poslova RH Sva prava pridržana